Školska mreža

Hrvatsko obrazovanje u brojkama

Od upisa u osnovnu školu do državne mature: koliko je škola i učenika, što pokazuju nacionalni ispiti i međunarodna istraživanja, tko predaje i gdje smo u odnosu na Europu. Službeni podaci, jasno objašnjeni, s izvorom uz svaku brojku.

Kroz školu, cjelinu po cjelinu

Domaći podaci (registar škola, nacionalni ispiti, matura) pokazuju sve hrvatske učenike. Međunarodna istraživanja (TIMSS, PIRLS, PISA) ispituju uzorak i pokazuju gdje smo u odnosu na druge države. Svako mjeri nešto drugo, pa ih ne zbrajamo ni ne uspoređujemo bodovima.

Isprobajte samiMožeš li riješiti PISA zadatak?Pet kratkih zadataka u duhu PISA-e, pa usporedba s 15-godišnjacima. Najbrži način da se vidi što PISA zapravo mjeri.Kreni

Međunarodna istraživanja: kako su hrvatski učenici prolazili kroz godine

15-godišnjaci, bez obzira na razred. Prosječni rezultat na ljestvici istraživanja.

4004505005506002006200920122015201820222025Prosjek OECD-a 463Hrvatska 453
Kako čitati ovaj prikaz

Rezultat države je procjena na uzorku od nekoliko tisuća učenika, pa ima nesigurnost (standardnu pogrešku). Razlika od nekoliko bodova može biti slučajna.

Ljestvice različitih ciklusa povezane su zajedničkim zadacima. Za usporedbu kroz vrijeme izvještaji uračunavaju i pogrešku povezivanja, zato značajnost promjena preuzimamo iz njih.

Od 2015. ispit se piše na računalu. Ciklus 2021. odgođen je zbog pandemije i proveden 2022. U svakom ciklusu jedno je područje glavno (2025. prirodoslovlje, s novim okvirom), a ostala imaju manje zadataka.

Prosjek OECD-a ovdje je prosjek zemalja koje su u pojedinom izvještaju članice OECD-a, kako ga izvještaj objavljuje; skup zemalja s vremenom se mijenjao.

PISA mjeri znanje učenika, a ne kvalitetu nastavnika ili pojedine reforme. Uzroke promjena iz samih rezultata nije moguće utvrditi.

Svijetli pojas oko linije Hrvatske je 95 % interval pouzdanosti: rezultat je procjena na uzorku učenika, pa prava vrijednost vrlo vjerojatno leži unutar pojasa.

Izvor: PISA 2025 Results (Volume I); PISA 2025 Results (Volume I), tablice Annex B1, poglavlje 2 (StatLink); PISA u Hrvatskoj

Što iz podataka možemo zaključiti

  1. 1

    Čitanje je 2025. palo na najnižu razinu od 2006.

    Hrvatski 15-godišnjaci u čitanju su postigli 453 boda, 22 manje nego 2022. OECD pad ocjenjuje statistički značajnim u odnosu na sve ranije cikluse.

    OECD, PISA 2025, tablica I.B1.2a.37
  2. 2

    Pad čitanja je europski, ali u Hrvatskoj veći od prosjeka

    U prosjeku 35 zemalja OECD-a čitanje je od 2018. do 2025. palo za 25 bodova; Slovenija, Finska i Njemačka pale su od 2022. za 15 do 24 boda.

    OECD, PISA 2025, Annex A1
  3. 3

    Prirodoslovlje je na razini iz 2015.

    Rezultat iz 2025. (476 bodova) ne razlikuje se značajno ni od 2022. ni od 2015., iako je 2022. bio značajno viši nego 2018. U matematici je pad od 8 bodova u odnosu na 2022. mali, ali statistički značajan.

    OECD, PISA 2025, tablice I.B1.2a.36 i 38
  4. 4

    Na dnu smo kao prosjek OECD-a, na vrhu ispod

    Osnovnu razinu doseže sličan udio hrvatskih učenika kao u prosjeku OECD-a, ali je manje najboljih: u matematici 5 % na 5. ili 6. razini, prema 8 % u OECD-u.

    OECD, PISA 2025, tablice I.B1.2a.33–35
  5. 5

    U 4. razredu rezultati su rasli, ali podaci su stari

    U TIMSS-u matematika 4. razreda značajno je porasla od 2011. do 2019. (s 490 na 509 bodova), a čitanje u PIRLS-u 2021. (557) ne razlikuje se značajno od 2011. Hrvatska nije sudjelovala u TIMSS-u 2023., pa novijih podataka za mlađe učenike nema.

    IEA, TIMSS 2019 Exhibit 1.4; PIRLS 2021 Exhibit 2.2

Što iz ovih brojki ne možemo zaključiti: slabiji rezultat sam po sebi ne dokazuje da su nastavnici lošiji, da su učenici manje sposobni ni da je neka reforma uzrokovala pad. Brojke pokazuju gdje stojimo; zašto, treba istražiti drugim metodama.

Istraživački članci

Sve u Temama

Izvorni podaci

Sve brojke u rubrici preuzete su iz službenih izvora: registar škola Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), OECD (PISA, Education at a Glance, TALIS), IEA i Boston College (TIMSS i PIRLS) te Eurostat. Uz svaku piše izvor i datum preuzimanja.