Školska mreža
Prijava
OECD PISA: Program za međunarodnu procjenu učenika

PISA u brojkama

Koliko 15-godišnjaci znaju primijeniti čitanje, matematiku i prirodoslovlje u situacijama iz stvarnog života. Ne provjerava gradivo nekog razreda ni kurikul.

Koga ispituje
15-godišnjaci, bez obzira na razred.
Hrvatska sudjeluje
2006, 2009, 2012, 2015, 2018, 2022, 2025.

PISA: rezultati Hrvatske kroz cikluse

15-godišnjaci, bez obzira na razred. Prosječni rezultat na ljestvici istraživanja.

4004505005506002006200920122015201820222025Prosjek OECD-a 463Hrvatska 453
Kako čitati ovaj prikaz

Rezultat države je procjena na uzorku od nekoliko tisuća učenika, pa ima nesigurnost (standardnu pogrešku). Razlika od nekoliko bodova može biti slučajna.

Ljestvice različitih ciklusa povezane su zajedničkim zadacima. Za usporedbu kroz vrijeme izvještaji uračunavaju i pogrešku povezivanja, zato značajnost promjena preuzimamo iz njih.

Od 2015. ispit se piše na računalu. Ciklus 2021. odgođen je zbog pandemije i proveden 2022. U svakom ciklusu jedno je područje glavno (2025. prirodoslovlje, s novim okvirom), a ostala imaju manje zadataka.

Prosjek OECD-a ovdje je prosjek zemalja koje su u pojedinom izvještaju članice OECD-a, kako ga izvještaj objavljuje; skup zemalja s vremenom se mijenjao.

PISA mjeri znanje učenika, a ne kvalitetu nastavnika ili pojedine reforme. Uzroke promjena iz samih rezultata nije moguće utvrditi.

Svijetli pojas oko linije Hrvatske je 95 % interval pouzdanosti: rezultat je procjena na uzorku učenika, pa prava vrijednost vrlo vjerojatno leži unutar pojasa.

Izvor: PISA 2025 Results (Volume I); PISA 2025 Results (Volume I), tablice Annex B1, poglavlje 2 (StatLink); PISA u Hrvatskoj

Hrvatska i druge države: čitanje

PISA, prosječni rezultat. Uključite države s kojima želite usporediti Hrvatsku.

Hrvatska
4004505005506002006200920122015201820222025Estonija 499Poljska 482Prosjek OECD-a 463Hrvatska 453Slovenija 445
Kako čitati ovaj prikaz

Isti grafikon za sve države ima istu os, pa udaljenost između linija odgovara stvarnoj razlici u bodovima.

PISA uspoređuje države na istoj ljestvici, ali države se razlikuju po bogatstvu, sastavu učenika i trenutku u kojem učenici ulaze u ispit (u Hrvatskoj su 15-godišnjaci većinom u 1. razredu srednje škole). Razlika u bodovima pokazuje gdje država stoji, a ne zašto.

Prekid u liniji znači da država u tom ciklusu nije sudjelovala ili rezultat nije objavljen. Prazna mjesta ne popunjavamo procjenom.

Izvor: PISA 2025 Results (Volume I); PISA 2025 Results (Volume I), tablice Annex B1, poglavlje 2 (StatLink); PISA u Hrvatskoj

Što se promijenilo, a što je unutar granica slučajnosti

PISA, Hrvatska: razlika u bodovima između ciklusa.

Kako čitati ovaj prikaz

Rezultat svakog ciklusa procjena je na uzorku učenika, a ljestvice različitih ciklusa povezuju se zajedničkim zadacima. Zato i razlika od nekoliko bodova može nastati slučajno.

Statistička značajnost ovdje je preuzeta iz službenih izvještaja, koji uračunavaju i pogrešku uzorka i pogrešku povezivanja ljestvica. Značajna promjena znači da je vrlo malo vjerojatno da je nastala slučajno; ne govori zašto je nastala ni je li velika u praksi.

Izvor: PISA 2025 Results (Volume I), tablice Annex B1, poglavlje 2 (StatLink)

Koliko učenika ne doseže osnovnu razinu: čitanje

Udio 15-godišnjaka po razinama PISA ljestvice, u postocima.

Kako čitati ovaj prikaz

PISA ljestvicu dijeli na razine opisane onim što učenik zna napraviti. 2. razina je ono što OECD naziva osnovnom razinom: učenik koji je ne doseže, primjerice, teško izdvaja glavnu misao iz duljeg teksta ili ne zna matematički prikazati jednostavnu situaciju iz života bez uputa.

5. i 6. razina su učenici koji rješavaju složene, nepoznate zadatke i povezuju više izvora. Srednji pojas (2.–4. razina) izračunat je kao ostatak do 100 %.

Izvor: PISA 2025 Results (Volume I); PISA 2025 Results (Volume I), tablice Annex B1, poglavlje 2 (StatLink); PISA u Hrvatskoj

Kako čitati PISA

Ljestvica: PISA ljestvica bodova; pri uvođenju svakog područja prosjek zemalja OECD-a bio je 500, a standardna devijacija 100.

  • Rezultat države je procjena na uzorku od nekoliko tisuća učenika, pa ima nesigurnost (standardnu pogrešku). Razlika od nekoliko bodova može biti slučajna.
  • Ljestvice različitih ciklusa povezane su zajedničkim zadacima. Za usporedbu kroz vrijeme izvještaji uračunavaju i pogrešku povezivanja, zato značajnost promjena preuzimamo iz njih.
  • Od 2015. ispit se piše na računalu. Ciklus 2021. odgođen je zbog pandemije i proveden 2022. U svakom ciklusu jedno je područje glavno (2025. prirodoslovlje, s novim okvirom), a ostala imaju manje zadataka.
  • Prosjek OECD-a ovdje je prosjek zemalja koje su u pojedinom izvještaju članice OECD-a, kako ga izvještaj objavljuje; skup zemalja s vremenom se mijenjao.
  • PISA mjeri znanje učenika, a ne kvalitetu nastavnika ili pojedine reforme. Uzroke promjena iz samih rezultata nije moguće utvrditi.

Pročitajte i

Obrazovanje u brojkama14 min čitanjaisprobajte sami

Hrvatsko obrazovanje u 20 godina: što nam PISA rezultati otkrivaju?

Jesu li današnji učenici uspješniji od generacije iz 2006. godine? I što nam međunarodna istraživanja zapravo govore o hrvatskim školama?

31. listopada 2026.