Teme
Metode učenja, prenošenje znanja, primjeri iz svijeta, AI u učionici i ideje koje vrijedi promisliti, s onim što o njima kažu istraživanja.
Mit o stilovima učenja: jesmo li stvarno vizualni, slušni ili kinestetički tipovi?
Gotovo svaki nastavnik čuo je da učenici uče bolje kad nastava odgovara njihovu stilu. Ideja je privlačna i jako raširena, ali je istraživanja nisu potvrdila. Što onda stvarno pomaže i zašto je to dobra vijest.
31. listopada 2026.
Zašto pametna djeca ponekad imaju lošije ocjene?
Inteligencija je dobar pokazatelj uspjeha u školi, ali daleko od jedinoga. Ocjene ovise i o samokontroli, radnim navikama i očekivanjima odraslih. Ponekad iza „lijenosti” stoji teškoća koju nitko nije prepoznao.
31. listopada 2026.
Matematika i strah: zašto neki učenici blokiraju pred zadatkom?
Neki učenici znaju gradivo, a pred zadatkom se zablokiraju. Matematička anksioznost nije izgovor ni manjak sposobnosti, nego strah koji troši radno pamćenje. Javlja se već u prvim razredima, a odrasli ga nesvjesno mogu prenijeti na djecu.
31. listopada 2026.
Vraćanje iz pamćenja: zašto ispitivanje uči bolje od ponovnog čitanja
Kad se gradivo vraća iz glave, a ne samo čita, ostaje dulje. To je jedan od najbolje potvrđenih nalaza psihologije učenja, a u školi se i dalje najviše uči ponovnim čitanjem i podcrtavanjem.
31. listopada 2026.
Učenje u razmacima: kako pobijediti krivulju zaborava
Isto vrijeme učenja, raspoređeno na više dana, donosi mnogo trajnije znanje od učenja u jednom komadu. Zašto je tako, koliki razmak je dobar i što to znači za ponavljanje, zadaće i ispite.
31. listopada 2026.