Grit: upornost važnija od talenta, ali ne čarobni štapić

Od učionice do laboratorija

Prije nego što je postala psihologinja, Angela Duckworth predavala je matematiku sedmim razredima u javnoj školi u New Yorku. Primijetila je ono što zna svaki nastavnik: najbolji rezultati nisu uvijek dolazili od učenika koji su najlakše shvaćali. Neki „pametni” učenici posustajali su, a neki kojima je išlo sporije dolazili su daleko.

Zato je otišla na Sveučilište u Pennsylvaniji istraživati tko uspijeva u zahtjevnim okolnostima i zašto. Ono zajedničko uspješnima nazvala je engleskom riječju grit. Najbliže su joj naše riječi ustrajnost i upornost, uz dodatak strasti: dugo se držati istog cilja, i kad je teško i kad je dosadno.

Što je pokazala

Duckworth i suradnici pratili su ljude u vrlo različitim situacijama i unaprijed mjerili njihov grit kratkim upitnikom. Svaki put pitali su isto: tko će izdržati i tko će uspjeti?

• Kadeti vojne akademije West Point: tko će izdržati prvo, najteže ljeto obuke. Grit je to predviđao bolje od bodovanja kojim ih je akademija primila.
• Djeca na američkom državnom natjecanju u sricanju riječi: upornija su stizala dalje, uglavnom zato što su više vremena provela u napornom, namjernom vježbanju.
• Učitelji početnici u zahtjevnim školama: tko će ostati do kraja godine i čiji će učenici više napredovati.
• Srednjoškolci u Chicagu: upornija djeca češće su završila školu, i kad se u obzir uzmu prihodi obitelji, rezultati na testovima i osjećaj sigurnosti u školi.

Kako se grit gradi?

Najzanimljiviji dio predavanja je onaj u kojem Duckworth priznaje da ne zna. Na pitanje kako kod djece razviti upornost iskreno kaže da znanost tu još nema dobar odgovor. Kao najbolju ideju koju je čula navodi growth mindset, uvjerenje da se sposobnost učenja mijenja trudom. Ideju je razvila Carol Dweck sa Stanforda.

Logika je jednostavna. Učenik koji misli da je neuspjeh dokaz da „nije za matematiku” odustaje. Učenik koji neuspjeh vidi kao dio učenja pokuša ponovno. Upornost tako nije samo crta osobnosti, nego i posljedica onoga što dijete vjeruje o sebi i o učenju.

Što su pokazala kasnija istraživanja

Predavanje je postalo jedno od najgledanijih o obrazovanju, a grit je ušao u škole, programe i upitnike. Znanost je u međuvremenu bila opreznija.

Velika meta-analiza iz 2017. (Credé, Tynan i Harms) skupila je desetke istraživanja. Grit je povezan s uspjehom, ali slabije nego što se činilo. Uz to se gotovo poklapa sa savjesnošću, crtom ličnosti koju psihologija mjeri desetljećima. Od dvaju dijelova grita, upornost u trudu predviđa uspjeh bolje od postojanosti interesa.

Slično je i s growth mindsetom. Pregledi istraživanja pokazuju da su prosječni učinci kratkih programa mali. Najveće istraživanje (Yeager i suradnici, 2019.) pokazalo je ipak da dva kratka sata na internetu malo podižu ocjene učenika slabijeg uspjeha. Malo i jeftino, ali stvarno.

I sama Duckworth upozorila je da se grit ne smije koristiti za ocjenjivanje učenika ni škola. Upitnik je napravljen za istraživanje, ne za svjedodžbu. Postoji i ozbiljnija kritika: priča o upornosti može zamagliti to što djeca ne kreću s istog mjesta. Upornost bez knjiga, mira za učenje i odrasle osobe koja vjeruje u dijete ne vrijedi mnogo.

Što od toga ostaje

Ostaje ono što je i sama Duckworth tvrdila: talent nije sudbina, a trud se računa. Mijenja se samo naglasak. Upornost nije osobina koju dijete ima ili nema, nego nešto što raste kad zadatak ima smisla, kad je težak, ali dostižan, i kad dijete vidi da mu trud donosi napredak. To je posao škole, a ne upitnika.

Brojke iz istraživanja

Što to znači u učionici

1. 1

   Zadatak na rubu mogućnosti

   Upornost raste na zadacima koji su teški, ali dostižni. Prelagano ne traži trud, a preteško uči da se trud ne isplati. Neka svaki sat ima barem jedan zadatak za koji treba pokušati više puta.

2. 2

   Pohvalite postupak, ne talent

   „Vidim da si probao tri načina” umjesto „Ti si pametan”. Pohvala talentu uči dijete da izbjegava ono što bi otkrilo da ga nema.

3. 3

   Pogreška je podatak

   Dopustite ispravak i drugi pokušaj, pa neka vrijedi. Kad pogreška nema samo cijenu nego i vrijednost, djeca je prestaju skrivati.

4. 4

   Nešto što traje tjednima

   Upornost se ne vježba u pet minuta. Projekt, čitanje knjige ili vještina koja se prati kroz mjesec dana, s vidljivim napretkom (dnevnik, graf, prije i poslije).

5. 5

   Pričajte o svom učenju

   Djeca rijetko vide odrasle kako uče. Recite kad Vam nešto nije išlo i što ste napravili. To je najjeftiniji growth mindset.

6. 6

   Ne mjerite i ne etiketirajte

   „Nema grita” je samo nova etiketa. Upitnik ostavite istraživačima. Gledajte uvjete: ima li dijete gdje i kada učiti i vjeruje li netko u njega.